Muhamed Zlatan Hrenovića – Sarajevo

Muhamed Zlatan Hrenovića

Kranjčevićeva 24, Sarajevo

drustvo.pisaca@gmail.com

Slovo akademika prof.dr. Vladimira Premeca za koncert povodom 50.te godišnjice umjetničkog rada autora:

Poštovani i dragi Muhamed-beže Zlatane Hrenovica, moj veliki druže i pjesniče. Stihove pratiš svojim kompozicijama za gitaru, a ponekad i usnu harmoniku. Podsjećaš me ove večeri na američkog kantautora nobelovca Boba Dilana i stoga sam ponosan na naše višegodišnje prijateljstvo. Ti si počeo doživljavati slojeviti život nas ljudi u čuvenoj zgradi Ćirine stanice na Bistriku, okružen platanima u čijim krošnjama je cvrkutalo jato vrabaca. To se zbivalo na ulazu u grad čiju panoramu si svakodnevno motrio i sačuvao u svojim sjećanjima. Kada sam gledao Tvoj film o Sarajevu,NIJEME RIJEČI LJUBAVI, u kom si sačuvao dio katastrofe koja nas je sve zadesila, osjetio sam bol razaranja i ništenja u tom prikazu prepun asocijacija na čuveni ŠOAH. …. Ostaj mi zdravo i odolijevaj i nadalje pjesmama i kompozicijama u smrtonosnoj bitki za Bosnu i Hercegovinu  koju ljubiš kao i Tvoji prijatelji. TVOJ VLADIMIR PREMEC

Za divnih nekih predvečerja na željezničkoj stanici Bistrik,u stoljetnim platanima i manjeljetnim Zlatanima, kad akšam geldi, okupe se zborovi vrapčića.Prave gradske  raje i žamore svoje ljubopitne pjesmice: dživ dživ? dživ dživ?  Dživdžikaju neprestano.Kako pada mrak oni ostaju na konaku u krošnjama platana i dekrešendu svog pjevanja.Tanahnom do tišine. I tišina je muzika. I to je jedini zvuk koji se mogao čuti između vozova što bi huktajući dolazili i odlazili u Stanicu Bistrik. Ostane ta čudesna zvučna slika u duši dječaka zauvijek. U sjetnom pozdravu vlaka .što već u odlasku kasni,a polazi ka Istoku.Tamo gdje je Sunce.

Danas je ta trošna lađa, na plovidbi kroz ovaj surovi i sirovi život, Stanica Bistrik,ostavljena kao pusta kuća,prepuštena strašnim vjetrima svakodnevice. Nijema lađa iz predgrađa.

          U tom predjelu Sarajeva se rodio i živio autor ovog Slova o pticama i ljudima: Vrabac s Bistrika.

Kratka biografija

Rođen  1. juna 1947. Godine na Bistriku u Sarajevu . Osnovnu školu i Prvu gimnaziju pohađao u Sarajevu.  1967. godine upisuje se na Filološki fakultet u Beogradu. Diplomirao na odsjeku za svjetsku književnost sa zvanjem profesora opšte književnosti sa teorijom.

Kao učenik Prve gimnazije svira bubnjeve uz nadimak od kolega muzičara „zlatna noga“. Prva rock grupa „Plavi dijamanti“. 1974. godine osniva i komponuje za Kamernu grupu VERGL,koju čine Gordana Ivandić-mezzosopran i flauta, Vedran Smajlović- violončelo i autor- klasična gitara. U oktobru 1977.godine osniva Sarajevski vokalni ansambl Breze . U svom dvanaestogodišnjem djelovanju  Sarajevski  vokalni ansambl  Breze postiže najveće umjetničke domete u horskoj muzici Jugoslavije u konkurenciji omladinskih sastava.

Studirao postdiplomski na Odsjeku za bibliotekarstvo i opštu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i multimediju na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universitet in Berlin).

Piše i objavljuje radove u novinama i časopisima, „Oslobođenje“, „Preporod“,“City review“,književni časopis“ Diwan“,“Bosanska vila“ „Domovina“,“Hrvatska riječ“

Piše scenarija i režira dokumentarno propagandne filmove i TV spotove. Osvaja drugo mjesto za TV spot o mobitelu  BH GSM u međunarodnoj konkurenciji „GOLDEN DRUM“ u Portorožu. 

Autor  igrano- dokumentarnog filma o Sarajevu: NIJEME RIJEČI LJUBAVI – MOJ KORAK U BUDUĆNOST na zahtjev Grada Sarajeva povodom 65.godišnjice Dana oslobođenja grada.

Učestvuje na međunarodnom simpoziju o velikosrpskim zločinima na Balkanu, u Zadru (oktobar 1995. godine. Predavanje objavljeno u zborniku Matice iseljenika Hrvatske).

Komponuje filmsku,dramsku i horsku muziku, šansone i balade,piše poeziju i prozu. Bavi se aktuelnom publicistikom i režijom mjuzikla,TV spotova,dokumentarnih filmova i javnih priredbi.

Cjelovito educira,strukturira i profilira učesnike,pojedince za javne nastupe u medijima i drugim manifestacijama,kako u oblasti kulture tako i poslovnim i političkim nastupima.

Urednik i kooprevodilac  knige češkog autora Ludviga Kube:  ČITANJE BOSNE I HERCEGOVINE .

1975.godine radim kao  asistent režije na Televiziji Sarajevo (emisije „Znanje –imanje“ „Pet plus“-obrazovnog programa TVBIH.“Kosa projekcija“

1976. urednik,fotoreporter i tehnički urednik  u novinama „Naš list Veletrgovina“

1978.  Rukovodilac Službe za  propagandu  Izdavačke kuće IGKRO  „SVJETLOST“ Sarajevo.Organizuje nastupe na međunarodnim sajmovima,seminarima,prezentacijama i poslovnim susretima iz domena cjelokupne djelatnosti „Svjetlosti“

1979. godine na poziv Skupštine  Općine Centar preuzima dužnost koordinatora za informisanje, danas PR-odnosi sa javnošću

ŠESTOAPROLSKA NAGRADA   sa Sarajevskim  vokalnim ansamblom Breze  1982.

PLAKETA GRADA SARAJEVA 

1983. godine izabran za direktora Dječije biblioteke „Vlatko Foht“ (osniva i uvodi dječije multimedijalne čitaonice i i graonice ,ostvaruje snažnu interaktivnu saradnju sa najvećim izdavačima tadašnje Jugoslavije,danas Jugoistočne regije.

1986.godine predlaže i ostvaruje multimedijalni projekat za jugoslavensku izložbu na Internacionalnom sajmu dječije knjige u Ankari (Turska) i biva nagrađen kao komesar najboljeg štanda dječije knjige

Od 1989.do 1991. godine odlazi u Berlin na postdiplomski studij u oblasti multimedije.

1991.godine  projektuje stručnu organizaciju integracije tri biblioteke u  Biblioteku grada Sarajeva u kojoj obavlja poslove rukovodioca marketinga za kulturne djelatnosti.

1992.aktivno učestvuje u  pripremi i organizaciji odbrane od agresora na BIH,a od 5. aprila osniva i vodi Informativnu službu 1. korpusa Armije BiH(ISTO-Informativna služba TO)

1995. godine obavlja poslove direktora Referalnog centra Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Od 1996. godine osniva privatnu agenciju za multimediju(video audio marketing) u kojoj radi kao creativ manager.

 2001. godine  izabran za direktora Biblioteke grada Sarajeva.Osniva prvi multimedijalni centar  na Balkanu MAK-za savremene multimedijalne prezentacije,consulting-e, workshop demonstracije,izložbe i kamerne priredbe.

Tu funkciju obavlja do  2005. godine . Nakon isteka mandata ostaje zaposlenik Biblioteke grada Sarajeva u jednom od njenih samostalnih odjeljenja.Penzionisan 2.juna 2012.godine.

                   NOĆNI PSI

                     bjesomučno noćni psi

                    opet  laju  uzaludno

                    I na zvijezde nebo plavo

                    i na nebo modro

                    bjesomučni noćni psi

                    nepotrebno bude narod

                    zavijaju zlurado i podlo

                    bjesomučni noćni psi

                    bezobzirno proždrljivo

                    napadaju sve na putu

                    škrgućući sred mračne tišine

                    drobe kosti i lešine

                    bjesomučni noćni psi

                    iz potaje napadaju i pekare

                    pa se jutrom mjesto hljeba

                    miris njine krvi širi

                    bjesomučni noćni psi

                    su zagadili glas i vodu

                    režanjem se oglasuju               

                    lažu sebe za slobodu

                    bjesomučni noćni psi

                    su sladokusci lešinari

                   kosti truhle uz ropce zlohude

                   bez glođanja proždirali

                    bjesomučni noćni psi

                    su samozvanci

                došljaci iz predjela prošlosti i tmine

                i ne vole te predjele

                ali truju pitomine

               bjesomučni noćni psi

               su osioni

               u čoporu vrlo hrabri

               takoreći psi heroji

               ali niko još ne vidje

               da pred protivnikom

               takva psina sama stoji

               bjesomučni noćni psi

               su ljigavi bezlični i žitki

                izvlače se iz uzica

                šintora i ljudi

                i smrt čak odlučna

                 i neumitna

                 pred tim načas zastane

                 i tome se čudi

UMIRU MOJI CIGANI

Umiru moji Cigani

Umiru Romi moji

A teku dalje drumovi

I prijete duge staze

I neke druge zvijezde

I kola

Bez bola

Sad zovu i nekud gaze

Svi su moji Cigani

Neumitno nestali

Kuda staze

Hej drumovi

Kad ne znaju

Nek ne stoje

Kojih se to tajni boje

Ti koraci

Te zablude moje

AKO PLAČEŠ

Plači tajno i u tamu

Ne daj da se vidi

Kad se suza sebe stidi

Pa razlije u tebe samu

Plači tajno i u Sunce                       

Da ti suzu skrije prije nego kane

Povjerljivo Sunce

Zna čuvati tajne

Plači tajno i u kiše

Jer je teško znati

Jesu li to suze više

Kad ih biser kiše prati          

Plači tajno i u buci

Nepoznatog grada

Da ne čuju prolaznici

Gorki jecaj tvojih promašaja

Niti zvono suze koja pada

Jednostavno  plači tajno     

Duboko u sebe

U predjele zagonetne

I u duše tmine

Da ne vide da ne čuju

 Zlohudnici nesmotreni

Tu suzu gorčine

I tvoju kap Istine

Plači tajno u predjele nedostupne

Ne zbog straha i slabosti

Nego brižno motri roditeljski

Gdje će tvoja suza pasti

Plači tajno kad se smiješ

Ne daj da se suza vrati

Neće niko mjesto tebe

Tvoje suze isplakati

Plači tajno i razloge ne otkrivaj

Odlaska te suze  sa izvora neprebola

Iz predjela nijemih lađa

Slijepih rijeka i predgrađa

Plači tajno pusti suze da padaju

Same poput zvijezda

 Jer te ptice let svoj žude

Ne toplinu gnijezda

PROLJEĆE U ZAKLETVI RIJEKE PTICA

Zaklela se ptica rijekom

Ruke tajne spustila u vodu

Rijeka ptici i suzom ponekom

Obećanje duboko da nikad ne odu

Proljeće je moćno doteklo u pjesmu

Polupalo zimi planove i lonce

Nad zlim svijetom vjetar otvorio česmu

Da tu tminu opere da poveže konce

Vjetar strasno vije pticu

Ptica misli svoju rijeku

Rijeka teče nesanicu

Vode lete ptice teku

Rijeka gleda prema nebu

Pa krilima misli žudi

Kojim letom da nadleti

Tamu svijeta što je čudi

Odnekud a iznenada

A na splavu dalekoga stiha

Došla je kao bliska nada

Jednoj ptici rijeka tiha

Šutjeli su dugo znano netremice

Rijeka pticu svom dubinom ljubi

Sada teče koritom tog leta

U dubokom oku rijeke lik se mile ptice gubi

Nestali su u se ponirući 

Ptica rijekom rijeka letom

Pa čudesni vapaj rijeke

Još odzvanja nad zlim svijetom

BALADA O PTICI I DJEVOJČICI

Bila jednom djevojčica

Pa mi rijekom na Trg srca

Doletjela jedna ptica

Malo stala i čekala

Trg u magli

U njoj tmine

Pita ptica

Kojim letom do Istine

Djevojčica zna tu tajnu

al’ ne kaže

Samo šuti i ne laže

Zašto šutiš djevojčice

Zar ti nije žao ptice

Kad već znaš tu tajnu puta

Kaži ptici da ne luta

Ona samo u svemiru gnijezdo traži

Kad već znaš tu stazu duge

Budi draga  ti joj kaži

Djevojčica pogledala

Trg u magli

U njoj tmine

A na nebu tamno plavo

Čisto oko ove

Ptice nesnenice

U tom oku neobična zvijezda

Žeđ za Suncem bol bez gnijezda

Na čudesnom teget nebu

Pojavi se kao pruga

Draga svjetlost

Možda duga

Malo sjala pa nestala

Djevojčica gleda pticu

Zna tu tajnu a ne leti

Da li rijekom da sad ode

Ili okom

Možda nekim drugim tokom

Djevojčica sad zna pticu

I pita se je li teško bez tog leta

Iz smaragdnog čistog oka

Da li suza

Možda zvijezda

Tiho pade preko svijeta

Tiho pade i ostade

Sad je znala kako dalje

Obuze je čudna žudnja luda

Za tom tihom pticom tajni

Ja prestajem biti dijete

Reče sebi

Kao leptir bešumno i ko zna kuda

Ode smiješak njen nehajni

Sada pticu drugačije shvata

Čuje je i ćuti kao dio sebe

Krilom ruke ona prostor hvata

Sad bi htjela u visine

Onom istom žudnjom ptice

Letom do Istine

Šta će biti ako putem duge

Doletim u tebe

Reče ptica

A šta ako Trgom srca

Dotrčiš u mene

Poigra se djevojčica

Zatim Sunce otkri

Trg iz magle

A iz ptice nestadoše tmine

Nestade i one tajne gle

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine

Kranjčevićeva 24, Sarajevo

drustvo.pisaca@gmail.com

Slovo akademika prof.dr. Vladimira Premeca za koncert povodom 50.te godišnjice umjetničkog rada autora:

Poštovani i dragi Muhamed-beže Zlatane Hrenovica, moj veliki druže i pjesniče. Stihove pratiš svojim kompozicijama za gitaru, a ponekad i usnu harmoniku. Podsjećaš me ove večeri na američkog kantautora nobelovca Boba Dilana i stoga sam ponosan na naše višegodišnje prijateljstvo. Ti si počeo doživljavati slojeviti život nas ljudi u čuvenoj zgradi Ćirine stanice na Bistriku, okružen platanima u čijim krošnjama je cvrkutalo jato vrabaca. To se zbivalo na ulazu u grad čiju panoramu si svakodnevno motrio i sačuvao u svojim sjećanjima. Kada sam gledao Tvoj film o Sarajevu,NIJEME RIJEČI LJUBAVI, u kom si sačuvao dio katastrofe koja nas je sve zadesila, osjetio sam bol razaranja i ništenja u tom prikazu prepun asocijacija na čuveni ŠOAH. …. Ostaj mi zdravo i odolijevaj i nadalje pjesmama i kompozicijama u smrtonosnoj bitki za Bosnu i Hercegovinu  koju ljubiš kao i Tvoji prijatelji. TVOJ VLADIMIR PREMEC

Za divnih nekih predvečerja na željezničkoj stanici Bistrik,u stoljetnim platanima i manjeljetnim Zlatanima, kad akšam geldi, okupe se zborovi vrapčića.Prave gradske  raje i žamore svoje ljubopitne pjesmice: dživ dživ? dživ dživ?  Dživdžikaju neprestano.Kako pada mrak oni ostaju na konaku u krošnjama platana i dekrešendu svog pjevanja.Tanahnom do tišine. I tišina je muzika. I to je jedini zvuk koji se mogao čuti između vozova što bi huktajući dolazili i odlazili u Stanicu Bistrik. Ostane ta čudesna zvučna slika u duši dječaka zauvijek. U sjetnom pozdravu vlaka .što već u odlasku kasni,a polazi ka Istoku.Tamo gdje je Sunce.

Danas je ta trošna lađa, na plovidbi kroz ovaj surovi i sirovi život, Stanica Bistrik,ostavljena kao pusta kuća,prepuštena strašnim vjetrima svakodnevice. Nijema lađa iz predgrađa.

          U tom predjelu Sarajeva se rodio i živio autor ovog Slova o pticama i ljudima: Vrabac s Bistrika.

Biografija:

Muhamed Zlatan Hrenović, rođen  01. juna 1947. Godine na Bistriku u Sarajevu . Osnovnu

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine

Kranjčevićeva 24, Sarajevo

drustvo.pisaca@gmail.com

Slovo akademika prof.dr. Vladimira Premeca za koncert povodom 50.te godišnjice umjetničkog rada autora:

Poštovani i dragi Muhamed-beže Zlatane Hrenovica, moj veliki druže i pjesniče. Stihove pratiš svojim kompozicijama za gitaru, a ponekad i usnu harmoniku. Podsjećaš me ove večeri na američkog kantautora nobelovca Boba Dilana i stoga sam ponosan na naše višegodišnje prijateljstvo. Ti si počeo doživljavati slojeviti život nas ljudi u čuvenoj zgradi Ćirine stanice na Bistriku, okružen platanima u čijim krošnjama je cvrkutalo jato vrabaca. To se zbivalo na ulazu u grad čiju panoramu si svakodnevno motrio i sačuvao u svojim sjećanjima. Kada sam gledao Tvoj film o Sarajevu,NIJEME RIJEČI LJUBAVI, u kom si sačuvao dio katastrofe koja nas je sve zadesila, osjetio sam bol razaranja i ništenja u tom prikazu prepun asocijacija na čuveni ŠOAH. …. Ostaj mi zdravo i odolijevaj i nadalje pjesmama i kompozicijama u smrtonosnoj bitki za Bosnu i Hercegovinu  koju ljubiš kao i Tvoji prijatelji. TVOJ VLADIMIR PREMEC

Za divnih nekih predvečerja na željezničkoj stanici Bistrik,u stoljetnim platanima i manjeljetnim Zlatanima, kad akšam geldi, okupe se zborovi vrapčića.Prave gradske  raje i žamore svoje ljubopitne pjesmice: dživ dživ? dživ dživ?  Dživdžikaju neprestano.Kako pada mrak oni ostaju na konaku u krošnjama platana i dekrešendu svog pjevanja.Tanahnom do tišine. I tišina je muzika. I to je jedini zvuk koji se mogao čuti između vozova što bi huktajući dolazili i odlazili u Stanicu Bistrik. Ostane ta čudesna zvučna slika u duši dječaka zauvijek. U sjetnom pozdravu vlaka .što već u odlasku kasni,a polazi ka Istoku.Tamo gdje je Sunce.

Danas je ta trošna lađa, na plovidbi kroz ovaj surovi i sirovi život, Stanica Bistrik,ostavljena kao pusta kuća,prepuštena strašnim vjetrima svakodnevice. Nijema lađa iz predgrađa.

          U tom predjelu Sarajeva se rodio i živio autor ovog Slova o pticama i ljudima: Vrabac s Bistrika.

Kratka biografija

Rođen  1. juna 1947. Godine na Bistriku u Sarajevu . Osnovnu školu i Prvu gimnaziju pohađao u Sarajevu.  1967. godine upisuje se na Filološki fakultet u Beogradu. Diplomirao na odsjeku za svjetsku književnost sa zvanjem profesora opšte književnosti sa teorijom.

Kao učenik Prve gimnazije svira bubnjeve uz nadimak od kolega muzičara „zlatna noga“. Prva rock grupa „Plavi dijamanti“. 1974. godine osniva i komponuje za Kamernu grupu VERGL,koju čine Gordana Ivandić-mezzosopran i flauta, Vedran Smajlović- violončelo i autor- klasična gitara. U oktobru 1977.godine osniva Sarajevski vokalni ansambl Breze . U svom dvanaestogodišnjem djelovanju  Sarajevski  vokalni ansambl  Breze postiže najveće umjetničke domete u horskoj muzici Jugoslavije u konkurenciji omladinskih sastava.

Studirao postdiplomski na Odsjeku za bibliotekarstvo i opštu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i multimediju na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universitet in Berlin).

Piše i objavljuje radove u novinama i časopisima, „Oslobođenje“, „Preporod“,“City review“,književni časopis“ Diwan“,“Bosanska vila“ „Domovina“,“Hrvatska riječ“

Piše scenarija i režira dokumentarno propagandne filmove i TV spotove. Osvaja drugo mjesto za TV spot o mobitelu  BH GSM u međunarodnoj konkurenciji „GOLDEN DRUM“ u Portorožu. 

Autor  igrano- dokumentarnog filma o Sarajevu: NIJEME RIJEČI LJUBAVI – MOJ KORAK U BUDUĆNOST na zahtjev Grada Sarajeva povodom 65.godišnjice Dana oslobođenja grada.

Učestvuje na međunarodnom simpoziju o velikosrpskim zločinima na Balkanu, u Zadru (oktobar 1995. godine. Predavanje objavljeno u zborniku Matice iseljenika Hrvatske).

Komponuje filmsku,dramsku i horsku muziku, šansone i balade,piše poeziju i prozu. Bavi se aktuelnom publicistikom i režijom mjuzikla,TV spotova,dokumentarnih filmova i javnih priredbi.

Cjelovito educira,strukturira i profilira učesnike,pojedince za javne nastupe u medijima i drugim manifestacijama,kako u oblasti kulture tako i poslovnim i političkim nastupima.

Urednik i kooprevodilac  knige češkog autora Ludviga Kube:  ČITANJE BOSNE I HERCEGOVINE .

1975.godine radim kao  asistent režije na Televiziji Sarajevo (emisije „Znanje –imanje“ „Pet plus“-obrazovnog programa TVBIH.“Kosa projekcija“

1976. urednik,fotoreporter i tehnički urednik  u novinama „Naš list Veletrgovina“

1978.  Rukovodilac Službe za  propagandu  Izdavačke kuće IGKRO  „SVJETLOST“ Sarajevo.Organizuje nastupe na međunarodnim sajmovima,seminarima,prezentacijama i poslovnim susretima iz domena cjelokupne djelatnosti „Svjetlosti“

1979. godine na poziv Skupštine  Općine Centar preuzima dužnost koordinatora za informisanje, danas PR-odnosi sa javnošću

ŠESTOAPROLSKA NAGRADA   sa Sarajevskim  vokalnim ansamblom Breze  1982.

PLAKETA GRADA SARAJEVA 

1983. godine izabran za direktora Dječije biblioteke „Vlatko Foht“ (osniva i uvodi dječije multimedijalne čitaonice i i graonice ,ostvaruje snažnu interaktivnu saradnju sa najvećim izdavačima tadašnje Jugoslavije,danas Jugoistočne regije.

1986.godine predlaže i ostvaruje multimedijalni projekat za jugoslavensku izložbu na Internacionalnom sajmu dječije knjige u Ankari (Turska) i biva nagrađen kao komesar najboljeg štanda dječije knjige

Od 1989.do 1991. godine odlazi u Berlin na postdiplomski studij u oblasti multimedije.

1991.godine  projektuje stručnu organizaciju integracije tri biblioteke u  Biblioteku grada Sarajeva u kojoj obavlja poslove rukovodioca marketinga za kulturne djelatnosti.

1992.aktivno učestvuje u  pripremi i organizaciji odbrane od agresora na BIH,a od 5. aprila osniva i vodi Informativnu službu 1. korpusa Armije BiH(ISTO-Informativna služba TO)

1995. godine obavlja poslove direktora Referalnog centra Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Od 1996. godine osniva privatnu agenciju za multimediju(video audio marketing) u kojoj radi kao creativ manager.

 2001. godine  izabran za direktora Biblioteke grada Sarajeva.Osniva prvi multimedijalni centar  na Balkanu MAK-za savremene multimedijalne prezentacije,consulting-e, workshop demonstracije,izložbe i kamerne priredbe.

Tu funkciju obavlja do  2005. godine . Nakon isteka mandata ostaje zaposlenik Biblioteke grada Sarajeva u jednom od njenih samostalnih odjeljenja.Penzionisan 2.juna 2012.godine.

                   NOĆNI PSI

                     bjesomučno noćni psi

                    opet  laju  uzaludno

                    I na zvijezde nebo plavo

                    i na nebo modro

                    bjesomučni noćni psi

                    nepotrebno bude narod

                    zavijaju zlurado i podlo

                    bjesomučni noćni psi

                    bezobzirno proždrljivo

                    napadaju sve na putu

                    škrgućući sred mračne tišine

                    drobe kosti i lešine

                    bjesomučni noćni psi

                    iz potaje napadaju i pekare

                    pa se jutrom mjesto hljeba

                    miris njine krvi širi

                    bjesomučni noćni psi

                    su zagadili glas i vodu

                    režanjem se oglasuju               

                    lažu sebe za slobodu

                    bjesomučni noćni psi

                    su sladokusci lešinari

                   kosti truhle uz ropce zlohude

                   bez glođanja proždirali

                    bjesomučni noćni psi

                    su samozvanci

                došljaci iz predjela prošlosti i tmine

                i ne vole te predjele

                ali truju pitomine

               bjesomučni noćni psi

               su osioni

               u čoporu vrlo hrabri

               takoreći psi heroji

               ali niko još ne vidje

               da pred protivnikom

               takva psina sama stoji

               bjesomučni noćni psi

               su ljigavi bezlični i žitki

                izvlače se iz uzica

                šintora i ljudi

                i smrt čak odlučna

                 i neumitna

                 pred tim načas zastane

                 i tome se čudi

UMIRU MOJI CIGANI

Umiru moji Cigani

Umiru Romi moji

A teku dalje drumovi

I prijete duge staze

I neke druge zvijezde

I kola

Bez bola

Sad zovu i nekud gaze

Svi su moji Cigani

Neumitno nestali

Kuda staze

Hej drumovi

Kad ne znaju

Nek ne stoje

Kojih se to tajni boje

Ti koraci

Te zablude moje

AKO PLAČEŠ

Plači tajno i u tamu

Ne daj da se vidi

Kad se suza sebe stidi

Pa razlije u tebe samu

Plači tajno i u Sunce                       

Da ti suzu skrije prije nego kane

Povjerljivo Sunce

Zna čuvati tajne

Plači tajno i u kiše

Jer je teško znati

Jesu li to suze više

Kad ih biser kiše prati          

Plači tajno i u buci

Nepoznatog grada

Da ne čuju prolaznici

Gorki jecaj tvojih promašaja

Niti zvono suze koja pada

Jednostavno  plači tajno     

Duboko u sebe

U predjele zagonetne

I u duše tmine

Da ne vide da ne čuju

 Zlohudnici nesmotreni

Tu suzu gorčine

I tvoju kap Istine

Plači tajno u predjele nedostupne

Ne zbog straha i slabosti

Nego brižno motri roditeljski

Gdje će tvoja suza pasti

Plači tajno kad se smiješ

Ne daj da se suza vrati

Neće niko mjesto tebe

Tvoje suze isplakati

Plači tajno i razloge ne otkrivaj

Odlaska te suze  sa izvora neprebola

Iz predjela nijemih lađa

Slijepih rijeka i predgrađa

Plači tajno pusti suze da padaju

Same poput zvijezda

 Jer te ptice let svoj žude

Ne toplinu gnijezda

PROLJEĆE U ZAKLETVI RIJEKE PTICA

Zaklela se ptica rijekom

Ruke tajne spustila u vodu

Rijeka ptici i suzom ponekom

Obećanje duboko da nikad ne odu

Proljeće je moćno doteklo u pjesmu

Polupalo zimi planove i lonce

Nad zlim svijetom vjetar otvorio česmu

Da tu tminu opere da poveže konce

Vjetar strasno vije pticu

Ptica misli svoju rijeku

Rijeka teče nesanicu

Vode lete ptice teku

Rijeka gleda prema nebu

Pa krilima misli žudi

Kojim letom da nadleti

Tamu svijeta što je čudi

Odnekud a iznenada

A na splavu dalekoga stiha

Došla je kao bliska nada

Jednoj ptici rijeka tiha

Šutjeli su dugo znano netremice

Rijeka pticu svom dubinom ljubi

Sada teče koritom tog leta

U dubokom oku rijeke lik se mile ptice gubi

Nestali su u se ponirući 

Ptica rijekom rijeka letom

Pa čudesni vapaj rijeke

Još odzvanja nad zlim svijetom

BALADA O PTICI I DJEVOJČICI

Bila jednom djevojčica

Pa mi rijekom na Trg srca

Doletjela jedna ptica

Malo stala i čekala

Trg u magli

U njoj tmine

Pita ptica

Kojim letom do Istine

Djevojčica zna tu tajnu

al’ ne kaže

Samo šuti i ne laže

Zašto šutiš djevojčice

Zar ti nije žao ptice

Kad već znaš tu tajnu puta

Kaži ptici da ne luta

Ona samo u svemiru gnijezdo traži

Kad već znaš tu stazu duge

Budi draga  ti joj kaži

Djevojčica pogledala

Trg u magli

U njoj tmine

A na nebu tamno plavo

Čisto oko ove

Ptice nesnenice

U tom oku neobična zvijezda

Žeđ za Suncem bol bez gnijezda

Na čudesnom teget nebu

Pojavi se kao pruga

Draga svjetlost

Možda duga

Malo sjala pa nestala

Djevojčica gleda pticu

Zna tu tajnu a ne leti

Da li rijekom da sad ode

Ili okom

Možda nekim drugim tokom

Djevojčica sad zna pticu

I pita se je li teško bez tog leta

Iz smaragdnog čistog oka

Da li suza

Možda zvijezda

Tiho pade preko svijeta

Tiho pade i ostade

Sad je znala kako dalje

Obuze je čudna žudnja luda

Za tom tihom pticom tajni

Ja prestajem biti dijete

Reče sebi

Kao leptir bešumno i ko zna kuda

Ode smiješak njen nehajni

Sada pticu drugačije shvata

Čuje je i ćuti kao dio sebe

Krilom ruke ona prostor hvata

Sad bi htjela u visine

Onom istom žudnjom ptice

Letom do Istine

Šta će biti ako putem duge

Doletim u tebe

Reče ptica

A šta ako Trgom srca

Dotrčiš u mene

Poigra se djevojčica

Zatim Sunce otkri

Trg iz magle

A iz ptice nestadoše tmine

Nestade i one tajne gle

školu i Prvu gimnaziju pohađao u Sarajevu.  1967. godine upisuje se na Filološki fakultet u Beogradu. Diplomirao na odsjeku za svjetsku književnost sa zvanjem profesora opšte književnosti sa teorijom.

Kao učenik Prve gimnazije svira bubnjeve uz nadimak od kolega muzičara „zlatna noga“. Prva rock grupa „Plavi dijamanti“. 1974. godine osniva i komponuje za Kamernu grupu VERGL,koju čine Gordana Ivandić-mezzosopran i flauta, Vedran Smajlović- violončelo i autor- klasična gitara. U oktobru 1977.godine osniva Sarajevski vokalni ansambl Breze . U svom dvanaestogodišnjem djelovanju  Sarajevski  vokalni ansambl  Breze postiže najveće umjetničke domete u horskoj muzici Jugoslavije u konkurenciji omladinskih sastava.

Studirao postdiplomski na Odsjeku za bibliotekarstvo i opštu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i multimediju na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universitet in Berlin).

Piše i objavljuje radove u novinama i časopisima, „Oslobođenje“, „Preporod“,“City review“,književni časopis“ Diwan“,“Bosanska vila“ „Domovina“,“Hrvatska riječ“

Piše scenarija i režira dokumentarno propagandne filmove i TV spotove. Osvaja drugo mjesto za TV spot o mobitelu  BH GSM u međunarodnoj konkurenciji „GOLDEN DRUM“ u Portorožu. 

Autor  igrano- dokumentarnog filma o Sarajevu: NIJEME RIJEČI LJUBAVI – MOJ KORAK U BUDUĆNOST na zahtjev Grada Sarajeva povodom 65.godišnjice Dana oslobođenja grada.

Učestvuje na međunarodnom simpoziju o velikosrpskim zločinima na Balkanu, u Zadru (oktobar 1995. godine. Predavanje objavljeno u zborniku Matice iseljenika Hrvatske).

Komponuje filmsku,dramsku i horsku muziku, šansone i balade,piše poeziju i prozu. Bavi se aktuelnom publicistikom i režijom mjuzikla,TV spotova,dokumentarnih filmova i javnih priredbi.

Cjelovito educira,strukturira i profilira učesnike,pojedince za javne nastupe u medijima i drugim manifestacijama,kako u oblasti kulture tako i poslovnim i političkim nastupima.

Urednik i kooprevodilac  knige češkog autora Ludviga Kube:  ČITANJE BOSNE I HERCEGOVINE .

1975.godine radim kao  asistent režije na Televiziji Sarajevo (emisije „Znanje –imanje“ „Pet plus“-obrazovnog programa TVBIH.“Kosa projekcija“

1976. urednik,fotoreporter i tehnički urednik  u novinama „Naš list Veletrgovina“

1978.  Rukovodilac Službe za  propagandu  Izdavačke kuće IGKRO  „SVJETLOST“ Sarajevo.Organizuje nastupe na međunarodnim sajmovima,seminarima,prezentacijama i poslovnim susretima iz domena cjelokupne djelatnosti „Svjetlosti“

1979. godine na poziv Skupštine  Općine Centar preuzima dužnost koordinatora za informisanje, danas PR-odnosi sa javnošću

ŠESTOAPROLSKA NAGRADA   sa Sarajevskim  vokalnim ansamblom Breze  1982.

PLAKETA GRADA SARAJEVA 

1983. godine izabran za direktora Dječije biblioteke „Vlatko Foht“ (osniva i uvodi dječije multimedijalne čitaonice i i graonice ,ostvaruje snažnu interaktivnu saradnju sa najvećim izdavačima tadašnje Jugoslavije,danas Jugoistočne regije.

1986.godine predlaže i ostvaruje multimedijalni projekat za jugoslavensku izložbu na Internacionalnom sajmu dječije knjige u Ankari (Turska) i biva nagrađen kao komesar najboljeg štanda dječije knjige

Od 1989.do 1991. godine odlazi u Berlin na postdiplomski studij u oblasti multimedije.

1991.godine  projektuje stručnu organizaciju integracije tri biblioteke u  Biblioteku grada Sarajeva u kojoj obavlja poslove rukovodioca marketinga za kulturne djelatnosti.

1992.aktivno učestvuje u  pripremi i organizaciji odbrane od agresora na BIH,a od 5. aprila osniva i vodi Informativnu službu 1. korpusa Armije BiH(ISTO-Informativna služba TO)

1995. godine obavlja poslove direktora Referalnog centra Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Od 1996. godine osniva privatnu agenciju za multimediju(video audio marketing) u kojoj radi kao creativ manager.

 2001. godine  izabran za direktora Biblioteke grada Sarajeva.Osniva prvi multimedijalni centar  na Balkanu MAK-za savremene multimedijalne prezentacije,consulting-e, workshop demonstracije,izložbe i kamerne priredbe.

Tu funkciju obavlja do  2005. godine . Nakon isteka mandata ostaje zaposlenik Biblioteke grada Sarajeva u jednom od njenih samostalnih odjeljenja.Penzionisan 2.juna 2012.godine.

                   NOĆNI PSI

                     bjesomučno noćni psi

                    opet  laju  uzaludno

                    I na zvijezde nebo plavo

                    i na nebo modro

                    bjesomučni noćni psi

                    nepotrebno bude narod

                    zavijaju zlurado i podlo

                    bjesomučni noćni psi

                    bezobzirno proždrljivo

                    napadaju sve na putu

                    škrgućući sred mračne tišine

                    drobe kosti i lešine

                    bjesomučni noćni psi

                    iz potaje napadaju i pekare

                    pa se jutrom mjesto hljeba

                    miris njine krvi širi

                    bjesomučni noćni psi

                    su zagadili glas i vodu

                    režanjem se oglasuju               

                    lažu sebe za slobodu

                    bjesomučni noćni psi

                    su sladokusci lešinari

                   kosti truhle uz ropce zlohude

                   bez glođanja proždirali

                    bjesomučni noćni psi

                    su samozvanci

                došljaci iz predjela prošlosti i tmine

                i ne vole te predjele

                ali truju pitomine

               bjesomučni noćni psi

               su osioni

               u čoporu vrlo hrabri

               takoreći psi heroji

               ali niko još ne vidje

               da pred protivnikom

               takva psina sama stoji

               bjesomučni noćni psi

               su ljigavi bezlični i žitki

                izvlače se iz uzica

                šintora i ljudi

                i smrt čak odlučna

                 i neumitna

                 pred tim načas zastane

                 i tome se čudi

UMIRU MOJI CIGANI

Umiru moji Cigani

Umiru Romi moji

A teku dalje drumovi

I prijete duge staze

I neke druge zvijezde

I kola

Bez bola

Sad zovu i nekud gaze

Svi su moji Cigani

Neumitno nestali

Kuda staze

Hej drumovi

Kad ne znaju

Nek ne stoje

Kojih se to tajni boje

Ti koraci

Te zablude moje

AKO PLAČEŠ

Plači tajno i u tamu

Ne daj da se vidi

Kad se suza sebe stidi

Pa razlije u tebe samu

Plači tajno i u Sunce                       

Da ti suzu skrije prije nego kane

Povjerljivo Sunce

Zna čuvati tajne

Plači tajno i u kiše

Jer je teško znati

Jesu li to suze više

Kad ih biser kiše prati          

Plači tajno i u buci

Nepoznatog grada

Da ne čuju prolaznici

Gorki jecaj tvojih promašaja

Niti zvono suze koja pada

Jednostavno  plači tajno     

Duboko u sebe

U predjele zagonetne

I u duše tmine

Da ne vide da ne čuju

 Zlohudnici nesmotreni

Tu suzu gorčine

I tvoju kap Istine

Plači tajno u predjele nedostupne

Ne zbog straha i slabosti

Nego brižno motri roditeljski

Gdje će tvoja suza pasti

Plači tajno kad se smiješ

Ne daj da se suza vrati

Neće niko mjesto tebe

Tvoje suze isplakati

Plači tajno i razloge ne otkrivaj

Odlaska te suze  sa izvora neprebola

Iz predjela nijemih lađa

Slijepih rijeka i predgrađa

Plači tajno pusti suze da padaju

Same poput zvijezda

 Jer te ptice let svoj žude

Ne toplinu gnijezda

PROLJEĆE U ZAKLETVI RIJEKE PTICA

Zaklela se ptica rijekom

Ruke tajne spustila u vodu

Rijeka ptici i suzom ponekom

Obećanje duboko da nikad ne odu

Proljeće je moćno doteklo u pjesmu

Polupalo zimi planove i lonce

Nad zlim svijetom vjetar otvorio česmu

Da tu tminu opere da poveže konce

Vjetar strasno vije pticu

Ptica misli svoju rijeku

Rijeka teče nesanicu

Vode lete ptice teku

Rijeka gleda prema nebu

Pa krilima misli žudi

Kojim letom da nadleti

Tamu svijeta što je čudi

Odnekud a iznenada

A na splavu dalekoga stiha

Došla je kao bliska nada

Jednoj ptici rijeka tiha

Šutjeli su dugo znano netremice

Rijeka pticu svom dubinom ljubi

Sada teče koritom tog leta

U dubokom oku rijeke lik se mile ptice gubi

Nestali su u se ponirući 

Ptica rijekom rijeka letom

Pa čudesni vapaj rijeke

Još odzvanja nad zlim svijetom

BALADA O PTICI I DJEVOJČICI

Bila jednom djevojčica

Pa mi rijekom na Trg srca

Doletjela jedna ptica

Malo stala i čekala

Trg u magli

U njoj tmine

Pita ptica

Kojim letom do Istine

Djevojčica zna tu tajnu

al’ ne kaže

Samo šuti i ne laže

Zašto šutiš djevojčice

Zar ti nije žao ptice

Kad već znaš tu tajnu puta

Kaži ptici da ne luta

Ona samo u svemiru gnijezdo traži

Kad već znaš tu stazu duge

Budi draga  ti joj kaži

Djevojčica pogledala

Trg u magli

U njoj tmine

A na nebu tamno plavo

Čisto oko ove

Ptice nesnenice

U tom oku neobična zvijezda

Žeđ za Suncem bol bez gnijezda

Na čudesnom teget nebu

Pojavi se kao pruga

Draga svjetlost

Možda duga

Malo sjala pa nestala

Djevojčica gleda pticu

Zna tu tajnu a ne leti

Da li rijekom da sad ode

Ili okom

Možda nekim drugim tokom

Djevojčica sad zna pticu

I pita se je li teško bez tog leta

Iz smaragdnog čistog oka

Da li suza

Možda zvijezda

Tiho pade preko svijeta

Tiho pade i ostade

Sad je znala kako dalje

Obuze je čudna žudnja luda

Za tom tihom pticom tajni

Ja prestajem biti dijete

Reče sebi

Kao leptir bešumno i ko zna kuda

Ode smiješak njen nehajni

Sada pticu drugačije shvata

Čuje je i ćuti kao dio sebe

Krilom ruke ona prostor hvata

Sad bi htjela u visine

Onom istom žudnjom ptice

Letom do Istine

Šta će biti ako putem duge

Doletim u tebe

Reče ptica

A šta ako Trgom srca

Dotrčiš u mene

Poigra se djevojčica

Zatim Sunce otkri

Trg iz magle

A iz ptice nestadoše tmine

Nestade i one tajne gle

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *