VESNA VUČKOVIĆ -Paraćin, Srbija

Vesna Vu

ZIMA NA JUŽNOM LEMONTU

Morana je prirodu u Evropi umirila, stegla mrazom i zavejala sngovima. Za to vreme, teski, nagomilani oblaci se vuku tromo preko Golanske visoravni, menjajuci boju Galilejskog jezera u njenom zapadnom podnoziju. Obilne, nesnosne kise i prolecne temperature bude biljni svet koje su dugacke letnje zege uspavale. Zemlje je vec poorana, letina posejana, mlada, zelena trava prekriva nekada zute spaljene povrsine, a prijatan miris procvetalog ruzmarina ispunjava vazduh. Verovatno, da su pre oko 8400 godina isti ovaj prizor, posmatrali stanovnici neolitskog naselja na reci Jarmukijan (Yarmucian), koja je danas deo severositocne granice prema Jordanu. Ostatke njihove materijalne kulture su otkrili neki drugi ljudi, kopajuci ribnjak za svoj novoosnovni kibuc Sar Hagolan (Shaar Hagolan) 1947. godine. Predmete su brizno cuvali, ali su tokom oslobodilackog rata 1948. godine ostali bez svojih domova. Po zavrsetku rata obnovili su svoja ognjista i ni vise ni manje osnovali svoj muzej. Muzej je smesten u bunker, jer sto je sigurno sigurno je, a od 1997. g. u novu zgradu. Nekoliko godina kasnije, usledila su iskopavanja lokaliteta i definisana je cuvena neolitska Jarmukijanska kultura. Poslednja istrazivanja ukazjuju na kompleksnu organizaciju domacinstva. Ona ukljucuje vise zgrada, podignutih po rubu dvorista. Veci objekti su bili stambene jedinice viseclanih porodica, sasvim moguce zadruga, a ostale su imale ekonomsku funkciju i sluzile kao skladista. Izmedju domacinstava bila je ulica, premazana gipsom. Postoji veoma ozbiljna pretpostavka da je celo naselje bilo povezano relativno pravilnim nizom ulica. Uskoro ce poceti nova istrazivanja, koja bi trebalo da potvrde ovu pretpostavku. U tom slucaju bi Jarmukijan bilo najstarije naselje koje je imalo uredjeni i odrzavani javni prostor. Ovo podrucije, zajedno sa dolinom Jordana i Mrtvim morem, cini deo tranzitnog puta ptica selica, a za sadasnju ljudsku populaciju veoma je bitno zbog same vode kojom juzni Levant nije ravnomerno obskrbljen. Stanovnici susednog Jordana u ovom delu svoje zemlje zalihe vode prave od kise, koju skupljaju u bazenima na krovovima svojih kuca. Jedanu kolicinu vode dobijaju od Izraela po ugovoru sklopljenom nakon 1948.g. Medjutim i pored toga, primorani su da vodu kupuju 4 dana u nedelji, kada je uopste nemaju. Doduse po istom tom ugovoru Jordan je obavezan da odredjenu kolicinu vode iz izvora na jugu da svom zapadnom susedu za potrebe poljoprivrede u pustinjskom podruciju.+16

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *